Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Naslovnica Zdravlje Opsjednutost čistoćom
Opsjednutost čistoćom PDF Ispis Email
Ocjene: / 1
LošNajbolji 
Zdravlje
Utorak, 05 JANUARY 2010 10:27

Moderan čovjek opsjednut je borbom protiv mikroba, no sve su jači dokazi da u toj borbi stradavaju korisni, a štetni dobivaju na snazi. Otkud tolika panika zbog sićušnih bića koja se nalaze oko nas i u nama? Jesu li nam mikroorganizmi tolika prijetnja? Na prvi pogled, čini se da su često čišćenje i pranje razumni postupci radi promicanja dobrog zdravlja. No, dok se trljamo i ribamo, vodimo rat koji je s jedne strane uzaludan, a s druge vrlo štetan.

Zanimanje za kućnu i tjelesnu higijenu variralo je kroz stoljeća. Dok su se stari Egipćani satima namakali u bazenima, u kasnom srednjem vijeku Europljani se nisu kupali cijeli život, u uvjerenju da se vodom šire bolesti poput kuge. U posljednjem stoljeću težnja za čišćenjem tijela i okoliša neprekidno raste, a otkad su na tržištu dostupni dezodoransi i vodice za ispiranje usta, ljudski kriteriji čistoće postaju sve stroži. 

Dok ritualima čišćenja pokušavamo odagnati tjeskobu i strah od nečistoće, sabotiramo vlastito tijelo. Kao što previše zaštitnički roditeljski odnos može spriječiti dijete u razvijanju mehanizama nošenja s okolinom, prekomjerno čišćenje tijela i okoline narušava naš imunitet, kojemu mikrobi trebaju za normalnu funkciju.

Opsjednutost čišćenjem prelazi i u unutrašnjost tijela. Među američkim ženama iz visokog društva rođen je trend pročišćavanja debelog crijeva klistirom u sklopu tretmana uljepšavanja, zajedno s manikurom i pedikurom. Ekstremne dijete radi pročišćavanja organizma također dobivaju na popularnosti. "Kao da ljudi misle da će odstranjivanjem zamišljene nečistoće koja se nagomilala u njima izliječiti bolne emocije", primijetio je njemački psihijatar Hans Dahlmann. Međutim, tijelo ima vlastiti mehanizam čišćenja, bez klistira ili ekstremnih dijeta. Stanice sluznice koje oblažu probavni sustav često se izmjenjuju same od sebe.

Proizvođači sredstava za čišćenje i dezinfekciju iz koristoljublja promiču strah od mikroba, preuveličavajući njihovu prijetnju po naše zdravlje. Reklame ističu da mikrobi vrebaju na nas s tipkovnica i bankomata, sa stranica novina i kolica u dućanu. Još strašnije, lijepe se za dječje ruke dok se ona zabavljaju u igraonici. Ustrašeni upozorenjima, posegnut ćemo za novim i jačim kemikalijama u namjeri da usmrtimo što je moguće više zlih malih bića. Trgovci izrabljuju i roditeljske nagone. "Ako redovito ne dezinficirate kuću, ugrožavate djecu i stoga ste loš roditelj", sugeriraju brojne reklame.

Stara poslovica koja kaže da je "čistoća pola zdravlja, a nečistoća druga polovica" svodi se upravo na ovo: djeca koja ne dolaze u kontakt s bakterijama i drugim mikroorganizmima razvijaju slabiji imunitet te su stoga sklonija zarazama, alergijama i astmi. Uz tako slab imunitet, tijelo posrće i pred bezazlenim alergenima kao što su pelud i kikiriki. No, djeca koja imaju braću ili sestre, ona koja rano krenu u vrtić ili imaju kućnog ljubimca izloženija su mikrobima, pa stoga stječu jači imunitet na bolesti ili alergije.

Istodobno, pod utjecajem sredstava za čišćenje mikrobi se prilagođuju i razvijaju mutacije koje ih čine otpornima. Svaku primjenu sredstva najjače bakterije prežive i razmnožavaju se, prenoseći svoj otporni gen na iduću generaciju. Baš kao kod neumjerene upotrebe antibiotika, nakon nekog vremena nastane bakterijski soj na koji antibiotici uopće ne djeluju. To su mikrobi koje stručnjaci nazivaju engleskim terminom superbugs: nadmoćni bacili! Ono čega se čistunci najviše boje postaje stvarnost upravo zbog njihove opsesije!

Osim od nepoznavanja činjenica o ulozi mikroba u životu, opsjednutost čistoćom potječe i od anksioznog poremećaja. Jedan oblik anksioznosti, obuzeto-prisilni poremećaj, manifestira se, među ostalim, upravo uzastopnim pranjem ruku. Neki oboljeli pribjegavaju čestom pranju cijelog tijela i čišćenju prostorija u kojima se nalaze. U krajnjem slučaju, mogu izbjegavati dodirivanje drugih ljudi i tuđih predmeta.
U temelju takvog ponašanja je strah od zaraze, ali još češće neodređena tjeskoba, koju osoba nastoji ublažiti angažirajući tijelo i um na nekoj aktivnosti koja pruža osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Fizički čin pranja i čišćenja terapijski je postupak kojim sami sebe oslobađamo od neželjenih osjećaja i misli.

Jedan od uzroka tjeskobe i posljedične opsesije čistoćom jest sve veća međuljudska izolacija.
Prema tome, osobe koje su više povezane s drugima - manje obolijevaju od tjeskobe.

 

Izvor: www.vasezdravlje.com

 

 

Baner
Baner
Baner
Baner
JoomlaWatch Stats 1.2.9 by Matej Koval
kopek pansiyonu kopek egitim ciftligi istanbul kopek egitim satilik kopek kopek pansiyonu evde kopek egitimi kopek egitimi kopek egitmeni kopek egitimi kopek oteli kopek egitimi kopek egitimi merkezi kopek egitimi fiyati kopek egitimi